naslovnica
  KATASTAR     KRITERIJI PRETRAŽIVANJA  
 
OBJAŠNJENJA KORIŠTENIH POJMOVA IZ KATASTRA NEKRETNINA-ZEMLJIŠTA

- Državna izmjera je sustav mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnog prikaza područja Republike Hrvatske, utemeljen na prikupljanju, obradi i prikazivanju topografskih i zemljišnih podataka, geodetskim metodama.

- Katastar nekretnina jest evidencija o česticama zemljišta, zgradama i dijelovima zgrada kao i drugim građevinama koje trajno leže na zemljištu ili ispod njegove površine, ako zakonom nije drukčije određen. Katastar nekretnina vodi se sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ( Narodne novine br.128/99) koji je stupio je na snagu 01.ožujka 2000.god.

- Katastar zemljišta je evidencija koja sadrži podatke o zemljištu u pogledu njegovog položaja, oblika, površine, načina iskorištavanja, proizvodne sposobnosti i posjednika, a vodila se sukladno Zakonu o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta. Novim Zakonom propisano je da katastar zemljišta ostaje na snazi i vodi se u postojećem sadržaju u skladu sa stvarnim stanjem na terenu dok ga za pojedinu katastarsku općinu postupno ne zamijeni katastar nekretnina.

- Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta s pripadajućem zemljištem.

- Katastarska čestica je osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina i predstavlja dio područja katastarske općine omeđen granicama (međama ili drugim granicama) koje određuju pravni odnos na zemljištu, te granicama načina uporabe zemljišta. Katastarske čestice prikazuju se u katastarskom operatu svojim granicama i označuju posebnim brojem u okviru katastarske općine. Ranijim Zakonom o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta katastarska čestica bila je određena kao dio zemljišta koji se iskorištuje na isti način i pripada istom korisniku-posjedniku.

- Katastarski plan je skup grafičkih prikaza s podacima o položaju, obliku, načinu korištenja i namjeni katastarskih čestica.

- Posjedovni list sadrži podatke o imenu i prezimenu odnosno nazivu, matičnom broju, te prebivalištu odnosno sjedištu vlasnika ili ovlaštenika katastarskih čestica, kao i podatke o tim česticama- broju, nazivu, načinu korištenja i površini čestica, zatim broju lista katastarskog plana.

- Geodetska osnova je mreža stalnih geodetskih točaka određenih u državnom kordinatnom sustavu.

- Katastarska izmjera je postupak prikupljanja i obrade podataka o položaju, obliku, površini, načinu uporabe, te nositeljima prava na česticama zemljišta; položaju, obliku, načinu uporabe te nositeljima prava na zgradama i drugim građevinama; položaju u zgradi, površini te nositeljima prava na dijelovima zgrada; područjima posebnih pravnih odnosa na zemljištu.

- Katastarski operat izrađuje se za svaku katastarsku općinu na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u katastarskoj izmjeri. Katastarski operat sastoji se od katastarskih planova, preglednih katastarskih karata i drugih grafičkih dokumenata (baza grafičkih podataka), te pisanih dijelova (knjižne baze podataka)

- Parcelacijski elaborat izrađuje se za potrebe provedbe promjene broja, položaja, oblika, načina uporabe i površine katastarske čestice u katastarskom operatu.

- Geodetski elaborat izrađuje se za potrebe provedbe promjene položaja, oblika i načina uporabe zgrada i drugih građevina, kao i promjene glede položaja i površina dijelova zgrada i drugih građevina, u katastarskom operatu.

- Ovlašteni inženjer geodezije je ovlaštena osoba koja ima pravo na samostalno obavljanje pojedine poslove državne izmjere i katastra nekretnina sukaladno Zakonu, a upisana je u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, a imaju suglasnost za obavljanje poslova dobivenu od Državne geodetske uprave.

- Registar prostornih jedinica vodi evidenciju za slijedeće prostorne jedinice; državu, županiju, Grada Zagreba, općinu, naselje, jedinicu mjesne i lokalne samouprave, katastarsku općinu, statistički krug, popisni krug, ulicu i trg, zgradu i pripadajuće kućne brojeve.

- Katastar vodova vodi evidencije o vodovima elektroenergetske, telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i naftovodne mreže. Evidencije sadrže podatke o vrstama odnosno namjeni, osnovnim tehničkim osobinama i položaju izgrađenih vodova.

- Topografska je izmjera detaljna izmjera objekata, krajolika ili topografskih objekata, što se mogu pridružiti nekoj objektnoj cjelini (naselja, prometnice, vode, vegetacija, reljef i područja), prostorno ih geometrijski jednoznačno odrediti, atributima kvantitivno i kvalitativno pobliže opisati i imenovati ih. Na onovu topografske izmjere izrađuju se Hrvatska osnovna karta (zemljovid) u mjerilu 1:5000 ili 1:1000, Detaljna državna topografska kata (zemljovidi) u mjerilu 1:25000 do 1:300000, te Pregledne državne topografske karte (zemljovidi u mjerilu 1:500000 i sitnijem.

POMOĆ KORISNIKU - POJMOVI VEZANO UZ NEKRETNINE I VLASNIŠTVO

O nekretninama(Članak 9. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96)
- Pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina.
- što je na površini zemlje, iznad ili ispod nje izgrađeno a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nekretninu ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili bilo kako drukčije s njom trajno spojeno, dio je te nekretnine sve dok se od nje ne odvoji. No, nisu dijelovi zemljišta one zgrade i drugo što je s njim spojeno samo radi neke prolazne namjene.
- Nisu dijelovi zemljišta one zgrade i druge građevine koje su trajno povezane s tim zemljištem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svojega nositelja ovlašćuje da na tom tuđem zemljištu ima takvu zgradu ili drugu građevinu u svome vlasništvu; isto na odgovarajući način vrijedi i za zgrade i druge građevine koje od zemljišta ili od općega dobra pravno odvaja na zakonu osnovana koncesija koja svojega nositelja ovlašćuje da na tome ima takvu zgradu ili drugu građevinu u svome vlasništvu.
- Prava koja postoje u korist neke nekretnine smatraju se pripadnošću te nekretnine.

Posjednik (Članak 10. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96)
- Osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik.
- Tko svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili posredovanjem pomoćnika u posjedovanju neposredni je posjednik.
- Kad netko stvar posjeduje kao plodouživatelj, založni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, čuvar, posudovnik ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojemu je prema drugome ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik). Stoji li posredni posjednik prema nekomu trećemu u takvu odnosu, i taj je posredni posjednik.
- Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktičnu vlast ima u pogledu dijela neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim objektom stvarnih prava, poput sobe ili druge prostorije u stanu i slično.
- S posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.
- Kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba, one su suposjednici.


Kakvoća posjeda (Članak 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96)
- Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed).
- Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet.
- Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.
- Ako je u sporu o pravu na posjed pravomoćno odlučeno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nepošten od časa kad je primio tužbu; to na odgovarajući način vrijedi i kad je o pravu na posjed konačno odlučilo drugo nadležno tijelo ili sud u nekom drugom postupku.
- Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.
- Poštenje i istinitost posjeda pravne osobe prosuđuje se prema poštenju i postupanju one fizičke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati čine stjecanja ili izvršavanja njezina posjeda, a poštenje i istinitost posjeda osoba koje imaju zakonskoga zastupnika - prema poštenju i postupanju toga njihova zastupnika.

Vlasnikova prava (Članak 30. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96)
- Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.

Suvlasništvo (Članak 36. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96)
- Ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.
- U sumnji koliki su suvlasnički dijelovi, smatra se da su jednaki.

Idealni dio stvari (Članak 37. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96)
- Kad postoji suvlasništvo neke stvari, uzima se da je ta stvar pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove (idealne dijelove), kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova.
- Idealni dio stvari je neodvojiv od suvlasničkoga dijela koji ga određuje.
- U pravnom se prometu uzima da je idealni dio stvari samostalna stvar, sve što je određeno za stvari vrijedi i za idealne dijelove, ako nije što posebno propisano.
- Svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnoga dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasničkom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, ako ih može izvršavati s obzirom na narav idealnoga dijela.
- Suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasničkim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima ako time ne dira u tuđa prava. Kad suvlasnik prodaje svoj dio, ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa, osim ako im to pravo pripada na posebnom pravnom temelju.
- Svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnoga dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva.


Stjecanja vlasništva(Članak 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96)
- Vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.
- Stečeno je pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.


Upis vlasništva u zemljišnu knjigu (Članak 119. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96)
- Vlasništvo nekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije.
- Način osnivanja i vođenja zemljišnih knjiga te način upisivanja u njih uređuju odredbe zemljišnoknjižnoga prava.

Stjecanje uknjižbom (Članak 120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96)
- Vlasništvo na nekretninama stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.
- Radi uknjižbe vlasništva mora se o pravnom poslu na čijem se temelju vlasništvo stječe sastaviti isprava čiji sadržaj i oblik mora odgovarati pravilima zemljišnoknjižnoga prava.
- Provedena uknjižba djeluje od trenutka kad je sudu bio podnesen zahtjev za tu uknjižbu.
- Na nekretninama koje nisu upisane u zemljišne knjige vlasništvo se stječe polaganjem u sud ovjerovljene isprave sposobne za uknjižbu prava u zemljišnu knjigu, kojom dotadašnji vlasnik dopušta uknjižbu tuđega vlasništva, na što se na odgovarajući način primjenjuju pravila o stjecanju uknjižbom.

Zemljište (Članak 2. Zakona o zemljišnim knjigama - Narodne novine br. 91/1996.)
- Zemljište je u smislu ovoga Zakona dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica).
- Sve što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje u pravnom je smislu sastavni dio zemljišta i ako zakonom nije drukčije određeno, dijeli njegovu pravnu sudbinu, pa se sve odredbe ovoga Zakona utvrđene glede zemljišta odnose i na to.

Zemljišne knjige - općenito (Članak 3. Zakona o zemljišnim knjigama - Narodne novine br. 91/1996.)
- U zemljišne se knjige upisuju stvarna prava na zemljištima, a i druga prava za koja je to zakonom određeno.
- U zemljišne se knjige upisuju i druge činjenice važne za pravni promet za koje je to zakonom određeno.
Članak 5.
- Zemljišne knjige vode općinski sudovi.
- Zemljišnoknjižni sud je sud prvoga stupnja nadležan za vođenje zemljišnih knjiga.
- U sudu iz stavka 2. ovoga članka zemljišne knjige vodi poseban zemljišnoknjižni odjel.
Članak 9.
- Zemljišne knjige se temelje na podacima katastarske izmjere.
- što je ovim Zakonom određeno glede katastra zemljišta na odgovarajući se način primjenjuje i na druge katastre ako su podaci iz njih mjerodavni za zemljišne knjige.
Članak 10.
- Oznake katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastru zemljišta i katastarskim planovima, a osobito moraju biti navedeni katastarski brojevi čestica, njihova površina prema katastru, kao i zgrade i druge građevine koje trajno leže na zemljištu ili su ispod njegove površine (izgrađenost zemljišta).
- Odluke sudova i druge vlasti o knjižnim pravima moraju sadržavati oznake i podatke o katastarskom broju i površini katastarskih čestica, kao i o katastarskoj općini u kojoj leže, onako kako su ti podaci označeni u zemljišnoj knjizi.
- Ako se razlikuju podaci u zemljišnoj knjizi i katastru zemljišta, mjerodavni su za knjižna prava podaci u zemljišnoj knjizi, dok ne budu promijenjeni po odredbi stavka 4. ovoga članka.
- Promjena katastarskoga broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje zemljišnoknjižni sud donosi po službenoj dužnosti pošto mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta. Zemljišnoknjižni će sud odmah nakon primitka prijavnoga lista katastra u posjedovnici učiniti vidljivim da je pokrenut postupak za promjenu podataka.
Članak 11.
- O promjenama katastarskoga broja, oblika, površine ili izgrađenosti katastarske čestice dužno je tijelo nadležno za provođenje tih promjena u katastru zemljišta bez odgađanja obavijestiti zemljišnoknjižni sud.
- Zemljišnoknjižni sudovi će prijavljivati tijelu nadležnom za katastar zemljišta sve zemljišnoknjižne upise koji su važni za katastar zemljišta kao što su primjerice otpis, pripis, dioba.
Članak 12.
(1) Sud koji je donio pravomoćnu odluku kojom je odlučio o pravima glede nekretnina u vezi s promjenom katastarskoga broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta dostavit će tijelu nadležnom za katastar bez odgađanja primjerak te odluke, kao prijavu o nastaloj promjeni.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na konačne odluke koje bi drugo tijelo donijelo o pravima glede nekretnina u svezi s promjenom katastarskoga broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta.


[vrh stranice]
  Napomena korisnicima aplikacije Uvjeti korištenja Podrška